Dr Mirela Matejić
Specijalista ginekologije i akušerstva sa užom specijalizacijom iz oblasti endokrinologije
Sindrom policističnih jajnika (PCOS) je najčešći uzrok neplodnosti i hronične anovulacije kod žena. Karakteriše ga povišen nivo muških polnih hormona, ovulatorna disfunkcija sa posledičnim infertilitetom, kao i policistični izgled jajnika [1]. Procenjuje se da je globalna prevalencija PCOS-a između 5 i 10%. Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije (SZO), više od 116 miliona žena širom sveta ima dijagnozu PCOS-a.
Sindrom policističnih jajnika je povezan sa povišenim nivoima oksidativnog stresa (2) i izloženošću hemikalijama koje ometaju endokrini sistem [3]. Žene sa sindromom policističnih jajnika često imaju povišen stepen upale u svom telu, što se može dokazati povišenim markerima inflamacije iz krvi. Prekomerna težina takođe može potencirati upalu, a ona je skoro redovni pratilac žena sa ovim sindromom.
U savremenoj literaturi sve se više diskutuje o oksidativnom stresu kao stanju neravnoteže u organizmu gde zapravo slobodni radikali nadjačavaju zaštitne mehanizme antioksidanata. Kao posledica savremenog načina života i hroničnog stresa čak i u zdravom organizmu počinju da se nakupljaju štetna jedinjenja kiseonika. Međutim, ako je ravnoteža u ćeliji poremećena ili ako žena ima PCOS javlja se viši nivo oksidativnog stresa koji uzrokuje različita oštećenja na nivou ćelija i DNK, najpre pomoću slobodnih radikala (4). Oksidativni stres je prepoznat i kao jedan od predisponirajućih faktora koji igra suštinsku ulogu u insulinskoj rezistenciji i hroničnoj upali (5).
Karnitin se često koristi kao mikronutrijent i deli se na dve vrste: L-karnitin (aktivni oblik) i D-karnitin (neaktivni oblik). L-karnitin je bitan faktor u metabolizmu glukoze i oksidativnom stresu koji može da stabilizuje mitohondrijalne membrane i spreči proces programirane ćelijske smrti ili apoptoze (6). U telu se L-karnitin proizvodi u jetri i bubrezima, a skladišti se u mišićno-skeletnom sistemu, srcu, mozgu i spermi. Sniženi nivoi L-karnitina su karakteristični za pacijentkinje sa sindromom policističnih jajnika i predstavljaju veći rizik među tom populacijom da razviju hiperinsulinemiju i povišene nivoe muških polnih hormona, koji su ključ za razumevanje patofiziologije PCOS-a.
Meta-analiza objavljena u eminentnom medicinskom časopisu “Gynecological endocrinology” analizirala je podatke iz više kliničkih ispitivanja i zaključila da suplementacija L-karnitinom značajno smanjuje nivo glukoze na prazan stomak, nivo insulina, HOMA-IR (marker insulinske rezistencije) i indeks telesne mase (BMI) kod žena sa PCOS-om.
Redovnim uzimanjem ovog mikronutrijenta žene sa PCOS-om unapređuju metabolizam ugljenih hidrata, te na taj način upravljanje PCOS-om čine značajno lakšim.
Pored toga, L-karnitin kao prirodni derivat aminokiselina lizin i metionin takođe igra ključnu ulogu u proizvodnji energije transportujući masne kiseline u mitohondrije radi sagorevanja. To je mehanizam kojim L-karnitin “topi” masti koje su prekomerno nataložene kod žena sa PCOS-om i poboljšava njihov metabolički status. Zbog toga se suplementacija L-karnitinom može uspešno koristiti za povećanje potrošnje energije i smanjenje nivoa lipida u krvi kod žena sa PCOS-om (7).
Znajući da su žene sa sindromom policističnih jajnika neretko kandidatkinje za lečenje infertiliteta, dodatna uloga L-karnitina u proizvodnji energije za sagorevanje masti i uloge u metabolizmu ugljenih hidrata dobija poseban značaj. Upotreba L – karnitina kod žena sa infertilitetom i PCOS-om može pomoći u uspostavljanju redovnijih menstrualnih ciklusa, povećavajući stopu ovulacije i kvalitet jajnih ćelija. Upravo je to mesto gde L-karnitin dobija svoju značajnu ulogu u procesu lečenja infertiliteta.
Iako se L-karnitin nalazi u hrani, poput crvenog mesa, mlečnih proizvoda i ribe, potvrđeno je da količine koje unosimo prosečnim obrocima često nisu dovoljne. Kada je cilj upravljanje simptomima i lečenje pacijentkinja sa PCOS-om, nedvosmisleno su potrebne veće, koncentrovane doze koje je gotovo nemoguće uneti samo putem namirnica.
U takvim slučajevima, suplementacija postaje ključna. Kvalitetni suplementi omogućavaju precizno doziranje i visoku bioraspoloživost, što direktno utiče na povećanje energetskog kapaciteta ćelija i lečenje simptoma PCOS-a.
Literatura
1. Dumont A, Robin G, Catteau-Jonard S, Dewailly D. Role of anti-müllerian hormone in pathophysiology, diagnosis and treatment of polycystic ovary syndrome: a review. Reprod Biol Endocrinol 2015;13:137.
2. Sen B, Gonultas S, Albayrak C, Temur S, Acar I, Ozkan BN, et al. Evaluation of oxidative stress and inflammation in patients with polycystic ovary syndrome. Obstet Gynecol Sci 2024;67:414-20.
3. Cho YJ, Yun JH, Kim SJ, Kwon HY. Nonpersistent endocrine disrupting chemicals and reproductive health of women. Obstet Gynecol Sci 2020;63:1-12.
4. Murri M, Luque-Ramirez M, Insenser M, Ojeda-Ojeda M, Escobar-Morreale HF. Circulating markers of oxidative stress and polycystic ovary syndrome (PCOS): a systematic review and meta-analysis. Hum Reprod Update. 2013;19:268–88.
5. Mancini A, Bruno C, Vergani E, d’Abate C, Giacchi E, Silvestrini A. Oxidative stress and low-grade inflammation in polycystic ovary syndrome: controversies and new insights. Int J Mol Sci. 2021;22:1667.
6. Ringseis et al., 2012; Ismail et al., 2014; Fenkci et al., 2008
7. Vanella et al., 2000; Pillich et al., 2005; Ringseis et al., 2012; Ismail et al., 2014; Fenkci et al., 2008).
